Jedan od najranijih zapisa o katastrofalnim štetama od grada u Evropi može se pronaći u hronikama o Stogodišnjem ratu između Francuske i Engleske. Hronike kažu da je 1360. godine, strašan grad, tokom nevremena koje je ličilo na „smak svijeta” natjerao engleskog kralja „Edvarda III“ da prihvati francusku mirovnu ponudu. Kako kažu hronike, grad je ubio preko 1000 ljudi, oko 6000 konja i mnoštvo stoke te je Edvard, koji je do tada imao uspjeha u ratu i mir mu nije padao na pamet, kleknuo pred crkvom u gradiću Šatr i zakleo se gospi, kojoj je crkva bila posvećena, da će prihvatiti ponuđeni mir.  

Dana 13. jula 1788. godine,  16 kilometara široka i 800 kilometara duga, gradonosna oluja poharala je Francusku prouzročivši štetu u iznosu od 25 miliona zlatnih franaka. Jad i očaj siromašnih ljudi su time bili još veći. Godinu dana kasnije, izbila je buržoaska revolucija. Tokom sedamnaestominutne oluje sa gradom, dana 07. juna 1894. godine opustošen je Beč. U ovom događaju zabilježene su i ljudske žrtve a razbijeno je preko 100 000 prozora.

Područja Evrope najugroženija gradom (BERZ & SIEBERT, 2000). Ekstremno velika zrna grada

Olujno-grmljavinske nepogode praćene gradom nanose štete u privredi, naročito poljoprivredi i na ostalim, kako pokretnim tako i nepokretnim materijalnim dobrima. Štete koje nastaju u Evropi, usljed pomenutih vremenskih nepogoda praćenih gradom, su velike i za njih postoji niz relevantnih podataka.

Oštećenja na motornom vozilu (Italija) Oštećenja na fasadi ( Njemačka)

Prema prosjeku za vremenski interval 1980-2006. godine, koji se odnosi na raspodjelu štete za tri klase nepogoda: zimske nepogode, olujno-gradonosne nepogode i tornada, u Evropi na olujno-gradonosne nepogode odlazi 20% od ukupnih nastalih šteta. Apsolutna iskazana šteta za 2006. godinu, za: Njemačku, Austriju, Švajcarsku, Češku, Slovačku, Sloveniju i sjevernu Italiju iznosila je oko 45 milijardi eura.

Crijep polupan gradom ( Italija) Uništeni usjev ( Italija)

Više od 90% šteta u Švajcarskoj je na pokretnoj i nepokretnoj imovini a svega 10% u poljoprivredi. Centralna i južna Evropa su naročito zahvaćene gradonosnim nepogodama. Prognoze za budućnost ne predviđaju nikakve bolje najave po pitanju nepogoda ove vrste. U vremenu koje je pred nama se usljed sadašnjeg trenda klimatskih pojava, tj. porasta temperatura, mogu očekivati još intenzivnije olujno-grmljavinske nepogode praćene gradom te proporcionalno tome porast šteta uzrokovanih istim. Sa aspekta olujno-grmljavinskih nepogoda praćenih gradom glavni problem je porast temperature vazduha, jer je on u direktnoj vezi sa ovom štetnom pojavom. Dakle, za očekivati je da se sa porastom temperature na zemlji poveća i broj dana sa ovom štetnom pojavom, kao i pojačanje intenziteta same pojave. Takođe sa ovog aspekta bitna je i  promjena godišnje količine padavina te  pluviometrijskog režima, tj. rasporeda padavina u toku godine. Pri većoj temperaturi vazduha padavine će se izlučivati kao pljuskovite kiše, praćene jakim olujno-grmljavinskim nevremenom.

Gradom uništena protivgradna mreža Uništeni i voćnjak i mreže( Francuska)
Olujno-grmljavinska nepogoda sa gradom u Laipcigu (Njemačka)

Na žalost, u prilog dosada iznesenom ide i činjenica da je porast srednje temperature vazduha na Zemlji, za poslednjih 100 godina oko 0,74˚C. Za Evropu je pomenuto povećanje srednje temperature vazduha u posmatranom periodu još veće i ono iznosi 0,95˚C. Predviđanja govore da će se u narednom periodu srednja godišnja temperatura u centralnoj i južnoj Evropi povećati za više od 3,5˚C.

IZVORI:

  1. C. Donald Ahrens, Meteorology today: an introduction to weather, climate, and the environment, Thomson Learning Academic Resource Center, Belmont, 2007.
  2. Gunter C. Pachatz, Analyse der Effizienz der Hagelabwehr in der Steiermark anhand von Fallbeispielen, Wegener Zentrum für Klima und Globalen Wandel, Karl Franzens Universität, Graz, Oktober 2005.
  3. Prof. dr Stevo Mirjanić, Doc. Dr Željko Vaško, dipl. ek. Aleksandra Vučenović, Ekonomska opravdanost protugradne zaštite u Republici Srpskoj, Institut za ekonomiku poljoprivrede, Banja Luka 2009. 
  4. Kardum Đorđe, Babić Zoran, Popović Rajko, Petrović Milenko, Dejanović Tihomir, Marković Drago, Strategija razvoja protivgradne zaštite Republike Srpske, RS, Vlada RS, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, JODP„Protivgradna zaštita RS”, Banja Luka, jun 2008.
  5. Nicolas R. Dalezios, Christos Domenikiotis, Nicos Papageorgiou, Dimitrios Bampzelis, Emmanouil Tsiros, Efi Kanellou, Evanthia Hondronikou, Anna Blanda, An Overview of Environmental Hazards Related to Crops in Greece, University of Thessali, Laboratory of agrometeorology, 2007.
  6. Marco Politeo, I danni da grandine sulle colture agraria del Veneto dal 1990 ad 2004, Universita degli studi di Padova, Facolta di agrarian, Dipartimento di Agronomia, Anno accademico 2007-2008. 
  7. Zombori Gyöngyi, Reflektivitás méréseken alapuló jégesö detektálás lehetöségei az omsz radarhálózatával, Eötvös Lóránd Tudományegyetem Meteorológiai Tanszék, Budapest, 2010.
  8. I. Gržetić, O. Cvetković, G. Vukelić, L. Lazić, D. Radivojević, Uticaj vremenskih uslova na poljoprivredu Srbije i modaliteti protivgradne zaštite, USAID, Beograd, 2011.
  9. Gelo B. i sar., Završno izvješće o obrani od tuče, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb, 2005.
  10. Damir Počakal, Energija zrna tuče u kontinentalnom dijelu Hrvatske, Doktorski rad, Sveučilište u Zagrebu, PMF, Geofizički odsjek, Zagreb 2012.