NJemačka je zemlja sa velikim štetama od olujno-grmljavinskih nepogoda praćenih gradom. Rani pokušaji da se suzbije ova štetna pojava sežu u 30-e godine XX vijeka kada se na području južne NJemačke pokušalo raketama djelovati na gradonsne oblake. Na području „Rozenhajma“, počevši od 1958. godine, pokrenut  je desetogodišnji projekat suzbijanja grada putem protivgradnih raketa i prizemnih generatora. U ove svrhe u rad je pušteno 140 lansirnih mjesta za rakete i 210 prizemnih generatora. Rezultati su bili zadovoljavajući, ali je od sredine 70-ih odlučeno da se pređe na savremeniji način unošenja srebro-jodida (AgJ) u gradonosne oblake, putem aviona. Tome je svakako doprinjela i izmjena zakona o eksplozivnim materijama u Njemačkoj, čime je ograničena upotreba eksplozivnih raketa.

Protivgradna raketa u lanseru 1950-ih
Strelac sa raketom

Pored uspješnih ekspermenata na suzbijanju grada pomenuto područje južne Njemačke su u nekoliko navrata zadesile velike štete od grada što je ubrzalo uvođenje avio tehnologije zasijavanja. Godine 1975. registrovane su štete uzrukovane gradom od 23 miliona maraka na području „Rozenhajma“, a 1984. godine u  Minhenu  su  štete  iznosile  preko  milijardu  maraka.

Sloj grada u okolici Štutgarta pokazuje intenzitet pojave u južnoj Njemačkoj

Te godine,  dana  12.07. u  Minhenu je padao grad prečnika 9 centimetara. Opustošena je površina duga 150 i široka 20 kilometara. Najugroženijim područjima Njemačke smatraju se pokrajine Baden-Vitemberg i Bavarska u kojima je rizik od pojave grada veći za 20 puta u odnosu na Sjevernu Njemačku. Po pisanju medija Generali osiguranje je u južnoj Njemačkoj tokom 2011. godine primilo 35 000 zahtjeva za naknadu štete od grada, od čega je 21 000 bila na automobilima. Zaštita od grada u Njemačkoj, putem aviona opremljenih avio-generatorima, danas se sprovodi  na dva područja sa preko 6500 km². Jedno područje obuhvata Bavarske okruge: „Rozenhajm“, „Traunštajn“ i „Misbah“ a drugo područje obuhvata okrug Rems-Mur-Kreis u okolini Štutgarta, odnosno saveznoj državi „Baden-Vitemberg“.

Kartografski prikaz rizika od grada po okruzima u Njemačkoj

Za odbranu navedena dva područja se koriste ukupno četiri aviona, opremljena avio-generatorima za sarorjevanje 6%-tne otopine srebro-jodida u acetonu. Za područje Bavarske, avioni baziraju na aerodromu „Fogtarojt“, blizu „Rozenhajma“, a za područje „Baden-Vitemberga“ na aerodromu „Štutgart“. Na aerodromu „Fogtarojt“ nalaze se dva aviona tipa „Partenavia“ (Partenavia P68 C-TC) a na aerodromu „Štutgart“ jedan tipa „Partenavia“ i drugi tipa „Cesna“ (Cessna 412 B).

Branjeno područje u Bavarskoj

Za područje „Rozenhajma“ od 1975. do 1985. godine bio je operativan jedan avion za zasijavanje oblaka. Počevši od 1985. godine operativna su dva aviona. U „Rozenhajmu“ je 1995. godine osnovano Udruženje za istraživanje odbrane od grada, koje je danas nosilac svih aktivnosti vezanih za ovu djelatnost u Bavarskoj. Branjeno područje obuhvata 4400 km² a godišnji troškovi rada u sezoni, koja traje od 01.05. do 30.09., dostižu do 260 000 eura. Udruženje broji preko 8000 članova, pri čemu je članarina za građane na nivou 10 eura godišnje.

Avion tipa „Partenavia P68 C-TC“
Avion tipa „Cessna 412 B“

Na području „Rems-Mur-Kreis“ poslovi protivgradne zaštite su takođe organizovani na nivou lokalnog udruženja i ugovoreni su do kraja 2016. godine sa troškovima od 230 000 eura godišnje. Pri tome je struktura participiranja u troškovima tj. obaveze za 87 partnera sa ukupno 231 018 eura:  gradovi „Rems“ i „Mur“ – 119 120 eura, 13 zadruga sa branjenog područja – 59 000 eura, 9 vinarija članica – 12 318 eura, 53 članice plantaže voća – 10 060 eura, 6 osiguravajućih društava – 30 020 eura. Za najavu grada na ovom području  koristi se meteorološki radar u „Karlsrueu“, a radarska slika se dostavlja putem mobilne mreže.

Kuopola radara u „Karlsrueu“ i slika kakvu daje na monitoru
Aviogenerator u radu

U aprilu 2012. godine, u gradu „Felbahu“ kraj „Štutgarta“ održana je konferecija o protivgradnoj zaštiti na 7 oblasti njemačkog govornog područja koja imaju uspostavljenu zaštitu od grada. Na konferenciji, predstavnici iz Njemačke, Austrije, Švajcarske i Rusije izneli su svoja iskustva u borbi protiv grada. Konstatovano je da je ostvareni nivo zaštite od grada oko 50% a takođe je izneseno i to da se povećava broj olujno-grmljavinskih procesa praćenih gradom kao i iznosi šteta uzrokovanih njima.

IZVORI:

  1. Gerhard Schertler, Internationale Allianz zur Hagelabwehr, Stuttgarter Nachrichten, 04.04.2012.
  2. Thomas Schwarz, Gipfeltreffen der Hageibekämpfer, Stuttgarter Zeitung, 04.04.2012.
  3. Martin Witerling, Die Grenzen der Hagelabwehr, Waiblinger Kreiszeitung, 04.04.2012.
  4. Dr. Wilfried Zipse und Johann Schlemmer, Hagelabwehr per Flugzeug- auch an der Mosel Möglich, DLR Mosel, 2008.
  5. GESCHÄFTSBEREICH LANDWIRTSCHAFT, Hagelabwehr, Region Stuttgart, Bericht 2011.
  6. Dr. Hermann Gysi, Bericht über die Hagelabwehr 2009 im Raum mittlerer Neckar, Zeitraum: 25. April bis 15. Oktober, Südwest-Wetter Karlsruhe.
  7. Die Hagelflieger machen mobil, NECKARQUELLE EXTRA, Donnerstag, 26. April 2012.