U Sloveniji se od 1971. do 1989. godine, protivgradna zaštita sprovodila na površini od 1 milion hektara korišćenjem protivgradnih raketa, slično kao i u ostalim socijalističkim republikama nekadašnje Jugoslavije. Dakle, te davne 1971. na Žikaricama, kraj Maribora je osnovan radarski centar za protivgradnu zaštitu. Stručnu pomoć je pružao Hidrometeorološki zavod Slovenije a na centar je dopremljen rashodovani vojni radar „3MK-7“. Na branjenom terenu od 250 000 hektara je postavljeno sto lansirnih mjesta odnosno protivgradnih stanica čijim radom se rukovodilo sa navedenog Centra. Do 1979. godine djelatnost je zakonski regulisana i prešla je kompletno ne finansiranje iz republičkog budžeta. To je omogućilo proširenje branjenog područja na, već pomenutih, milion hektara i povećanje broja protivgradnih stanica na 120. Godine 1981. nabavljen je američki radar „WR-77“ i postavljen na Centar Žikarice a od 1984. godine, radar je premješten na novoformirani Centar Lisca. Već 1989. godine nabavljen je i moderniji radar „DWSR-88“ koji je trebao biti postavljen na novi centar Slavnik ali do puštanja u rad navedenog centra nije nikada došlo. Gašenje protivgradne zaštite u Sloveniji je započelo 1989. godine, smanjenjem broja protivgradnih stanica a okončano je 1996. godine. Ukidanju je prthodila studija iz 1988. godine, kojom hidrometeorološki zavod nije potvrdio efikasnost zaštite od grada u tadašnjoj SR Sloveniji. Od 1997. godine je u sloveniji i zvanično ukinuta protivgradna zaštita. Kao glavni razlozi ukidanja se navodi nezadovoljstvo efektima zaštite od grada a poseban problem su predstavljale i često neispravne protivgradne rakete, koje su se nakon raspada Jugoslavije otežano nabavljale. Od 2001. godine radar „DWSR-88“ je u funkciji na Centru Lisca.

Godine 1999., dvije godine od ukidanja protivgradne zaštite raketama, na oko 300 000 hektara protivgradnu zaštitu, zasijavanjem oblaka srebro-jodidom iz aviona, organizuje aero klub iz Maribora u saradnji sa austrijskim kolegama iz Graca.

U Sloveniji postoje brojni zagovornici proširenja područja zaštite od grada, kojima u prilog idu uspješni rezultati iz Austrije i Grčke, koje na sličan način, tačnije uz pomoć vazduhoplova vrše pomenutu djelatnost. Tokom 2011. godine na teritoriji Slovenije je utvrđena šteta od grada na 271 100 hektara, i iznosu od preko 7 miliona evra.


Pomenuta šteta se odnosi samo na poljoprivrednu proizvodnju i ne uključuje oštećenja imovine. Za projekat zaštite od grada na 240 000 hektara u okolini Maribora (na sjeveru do granice s Austrijom na jugu do granice s Hrvatskom), putem avio zasijavanja, Ministarstvo poljoprivrede i okoliša Republike Slovenije je tokom 2011. godine u budžetu obezbjedilo 74 500 eura. Opština Maribor je u pomenutom projektu učestvovala sa 6000 eura. Ukupni troškovi avio kluba iz Maribora, uključujući i troškove osiguranja, posade, goriva, reagensa i baklji iznosili su 160 000 eura, kao i u toku nekoliko prethodnih sezona. Iste 2011. godine Aero klub je ugovorio pružanje usluga zasijavanja oblaka srebro-jodidom (AgJ) sa 42 opštine u Sloveniji. Problemi sa kojima se susreću u aero klubu Maribor je izostanak veće finansijske podrške državnih institucija, neblagovremena najava nepogoda sa radarskog centra na Lisci (ne postoji direktna veza) i nedostatak meteorologa (u aero klubu nije zaposlen ni jedan). Ministarstvo poljoprivrede i okoliša Slovenije planira da za eksperiment provjere uspješnoti zaštite od grada, počevši od 2012. godine, u dvije godine izdvoji po 57 000 eura godišnje. Rezultati bi se bazirali prije svega na mjerenja gradomjerima smanjenja kinetičke energije i veličine zrna grada.


IZVORI:
- Klemen Bergant, Ali res lahko ukrotimo nevihte? (Ne)smisel obrambe pred točo, Revija UJMA, 25 številka, str. 240-248, Letnik 2011.
- Marjan Divjak, Zgodovina radarskega zaznavanja padavin v Sloveniji, Pol stoletja Slov. met. drušstva, str. 80-85, SMD, Ljubljana 2004.
- Marjan Divjak, Jožef Roškar, Tanja Cegnar, Branko Gregorčič, Jože Rakovec,Lučka Kajfež Bogataj, Toča in obramba pred njo, Ministarstvo za okolje in prostor, Agencija Republike Slovenije za okolje, Ljubljana, februar 2005.
- Miha Rubin, Urban Červek, Letalo za obrambo pred točo še na tleh, Delo, 17.05.2012.