Veza klimatskih promjena i pojave grada je takva da ako se ostvaruje scenario povećanja temperatura na zemlji to direktno vodi ka većoj nestabilnosti atmosfere i većoj čestini i intenzitetu gradonosnih procesa. Poremećaj pluviometrijskog režima, pri kome bi se padavine izlučivale u manjem broju dana i intenzivnijim procesima takođe djeluje u istom pravcu. 

Globalna promjena klime sigurno je, ne samo veoma zanimljiva ekološka tema, nego ona po svojim posljedicama zadire u sve pore života na našoj planeti. U klimatologiji, pojam klime, se najčešće vezuje za višegodišnji režim vremena. Jedna od oznatijih je definicija Sovjetskog klimatologa B.P.Alisova: „Klima je zakonita naizmjeničnost meteoroloških procesa, određena kompleksom fizičko-geografskih uslova, koja se ispoljava u mnogogodišnjem režimu vremena, osmatranom u određenom vremenu. Klima podrazumjeva kompleksan i dinamičan sistemu koji čine atmosfera, hidrosfera, kriosfera, biosfera (čovjek, biljni i životinjski svijet), kao i složene međusobne interakcije između ovih komponenata (podsistema). Dinamičnost klimatskog sistema karakteriše se promjenama, pod uticajem sopstvene dinamike ali i pod uticajem spoljašnjih prirodnih i antropogenih faktora. 

Zaključak istraživanja američkih naučnika na Arktiku i sjevernom Atlantiku je da su se od rađanja ljudske civilizacije, prije pet hiljada godina, najveće klimatske promjene dogodile u zadnjih nekoliko decenija. 

Vodeći ruski naučnici i akademici V. S. Baškircev i G. P. Maščin, koji se bave problemima klimatskih promjena, dokazali su povezanost dužine Sunčevog ciklusa i površinske temperature na sjevernoj, vjerovatnoćom 95-97%. Prema njihovim projekcijama u naredne dvije decenije nastupiće trend blagog zahlađenja.

Velika razlika između prijašnjeg „katastrofičkog” i sadašnjeg klimatskog „ekooptimističkog” modela je u odnosu na odgovornost čovjeka, odnosno naše civilizacije na klimatske promjene. I dok su prijašnji klimatolozi u čovjeka kao glavnog krivca upirali prstom, današnji klimatolozi skloni su čovjeka osloboditi odgovornosti za takve promjene. Zanimljivo je koje razloge navode u povtrdi svojih tvrdnji. Novi klimatski modeli temelje se na drugim činiocima. Jedan od njih je i uticaj takozvanih aerosola, tj. sitnih mikroskopskih čestica, bilo tečnih ili čvrstih, koje lebde u atmosferi. Mora se naglasiti, kako ni klimatolozima koji su pravili prijašnje klimatske modele, aerosoli nisu bili nepoznati. Ali, imali su daleko manje značenja u oblikovanju klime, nego što im se pridaje po novim klimatskim modelima.

Nameće se da je „ekooptimistički” scenario budućih globalnih klimatskih promjena ali i njihovih posljedica naučno utemeljeniji. Ipak može se konstatovati i da klimatske promjene nisu istražene u dovoljnoj mjeri da bismo mogli donositi egzaktne zaključke o budućim klimatskim kolebanjima i njihovim eventualnim posljedicama.

Klimatske promjene koje uzrokuju posljedice u svim krajevima svijeta, u budućnosti će biti, kako se može pretpostaviti, sve prisutnije i u Republici Srpskoj, odnosno BiH, a uzrok su im globalno zagrijavanje i uništavanja planete Zemlje. Klima u BiH sve je bliža klimi koju su svjetski meteorolozi predvidjeli na našim prostorima u sljedećih 100 godina, a koja će se u narednim decenijama značajno promijeniti. Tu se isključivo misli da bi se klima naših krajeva mogla izjednačiti s klimom sjeverne Grčke. Meteorolozi navode kako će najveći problem u Republici Srpskoj tokom narednih godina biti stvaranje deficita padavina na području Semberije, predviđa se smanjenje količine padavina i na području Hercegovine, te sjeverozapadne i centralne BiH, ali u manjem obimu nego u Hercegovini. Drugi nacionalni izvještaj Bosne i Hercegovine u skladu sa Okvirnom konvencijom Ujedinjenih nacija, iz juna 2013. godine, dao je dobru sliku trendova klimatskih promjena u Bosni i Hercegovini, odnosno u Republici Srpskoj. Na bazi komparativne analize za razdoblje 1981-2010. godine u odnosu na razdoblje 1961-1990. utvrđeno je povećanje temperature na godišnjem nivou od 04-08˚C, dok povećane temperature u vegetacionom periodu iznosi 1˚C. Kod padavina se u navedenom periodu primjećuje smanjenje broja dana sa padavinama većim od 1 mm a povećanje broja dana s intenzivnim padavina, odnosno poremećen je pluviometrijski režim .