Švajcarska je zemlja sa dugom tradicijom protivgradne zaštite. Zaštita protivgradnim raketama malog dometa vrši se od 50-ih godina XX vijeka. U Švajcarskoj su provedeni brojni naučni eksperimenti vezani za ovu oblast, naročito u određivanju kriterijuma za zasijavanje oblaka i ispitivanju efikasnosti različitih vrsta reagensa. Povod za pomenute radnje su velike štete od grada koje svake godine pogađaju ovu zemlju. Po izvještajima Švajcarskog „ECA“ vezanom za osiguranje ističe se da je od 1990. godine stalni porast šteta od grada. Navodi se da su štete za 2009. godinu iznosile 320 miliona švajcarskih franaka (1euro=1,2 franka). Samo dana 23.07.2009. godine u kantonima: „Friboure“, „Lucern“, „Bern“ i „Vaud“ grad, veličine ping-pong loptice, je naneo štetu od 140 miliona franaka. Od navedene cifre 90% šteta se odnosilo na pokretnu i nepokretnu imovinu, a svega 10% na poljoprivredu. Dana 05.07. 1999. godine u Švajcarskoj je zabilježeno padanje grada prečnika 75 mm i težine 280 grama. Noviji je primjer iz Bazela, gdje je 07.06.2012. godine padao grad veličine loptice za golf.

Danas je zaštita od grada u Švajcarskoj organizovana na nivou regionalnih udruženja koja su organiovana u Centralnom regionu „Emental“, regionu „Bern“ i „Solothurniš“ i regionu Istočna Švajcarska. Najveće udruženje je Udruženje za protivgradnu zaštitu Istočne Švajcarske koje pokriva kantone „Turgau“ i „Sent Galen“, tačnije 40 opština u ova dva kantona. Udruženje funkcioniše na dobrovoljnoj osnovi i vuče korijene od Udruženja protivgradne zaštite „Turgau“ osnovanog 1951. godine. U sadašnjem obliku Udruženje postoji od 1999. godine od kada je počeo probni rad koji je trajao do 2007. godine. Pored volonterskog rada strelaca, Udruženje naplaćuje članarinu od 6 franaka po hektaru obradive površine (2008. godine članarina je bila 4,5 franaka) a dio sredstava se obezbjeđuje od lokalnih uprava u sistemu. Sredstva se u najvećoj mjeri troše za nabavku protivgradnih raketa. Protivgradne rakete, u četiri modela, se prizvode u Švajcarskoj i koštaju od 120 do 160 franaka zavisno od modela. Budžet udruženja po poslednjim podacima iz štampe je dostigao iznos od 373 612 franaka (2008. godine 150 000 franaka). Povećanje sredstava u budžetu je bilo nužno iz razloga kupovine većeg broja raketa. U Udruženju procjenjuju da im u jednoj sezoni zaštite od grada treba 2000 raketa za branjeno područje veličine 1500 km², dok je u ranijem periodu nabavljano do 1700 komada.



Na pomenutom branjenom području je raspoređeno 196 protivgradnih stanica za ispaljivanje protivgradnih raketa sa preko 230 obučenih strelaca – dobrovoljaca. Najava gradoopasnih oblaka dolazi sa nekoliko centara za koordinaciju akcija sa kojih dolaze naredbe za pucanje na osnovu radarskih slika meteoroloških radara. Sa pomenutih centara se vrši i praćenje letova vazduhoplova u koordinaciji sa kontrolom letenja. Udruženje ne posjeduje vlastite meteorološke radare već putem interneta koristi usluge meteorološke službe Švajcarske konfederacije.

U upotrebi su, kako je pomenuto i ranije, četiri tipa raketa švajcarske proizvodnje. Rakete su malog dometa i nose 410 grama reagensa sa 15% srebro-jodida. Tip-1 rakete su vertikalnog dometa do 1000 metara, Tip-2 su vertikalnog dometa do 1250 metara, Tip-3 rakete su vertikalnog dometa do 1500 metara ( težine su 890 grama), Tip-4 su vertikalnog dometa do 1800 metara. rakete su razvijene u Švajcarskoj, za sada se ne izvoze, a po pisanju medija dogodilo se nekoliko incidenata, vezanih za padove raketa ali srećom bez posljedica po ljude. Poslednjih nekoliko godina se za kupovinu raketa u Istočnoj Švajcarskoj izdvajalo oko 160 000 franaka godišnje.

U Udruženju Istočne Švajcarske smatraju da su rezultati njihovog rada umanjenje šteta na branjenom području od 19 milona franaka godišnje.

Kako su i u ostalim djelovima Švajcarske oluje sa grmljavinom i gradom česte, brojni su zahtjevi za pomoć Udružnju Istočne Švajcarske, u osnivanju sličnih udruženja za protivgradnu zaštitu. Prioritet koji su sebi postavili u udruženju za protivgradnu zaštitu Istočne Švajcarske jeste uključivanje preostalih opština sa kantona „Turgau“ i „Sent Galen“, kako bi se stvorila kompaktna branjena teritorija.

IZVORI:
- B. Federer, W. Schmid and A. Waldvogel, The Design of Grossversuch IV, a Randomized Hail Suppression Experiment in Switzerland, Zürich, Switzerland 1977.
- Christoph Heer, Ein erfolgreiches Hagelabwehr- Jahr 2008
- Christian Jud, Ostschweizer Hagelabwehr gilt schweizweit als vorbildlich Professionalität und Erfahrung, st.galler bauer 11 – 2008
- Christian Jud, In der Schweiz einzigartig koordinierte Hagelabwehr, thurgauer bauer 36-2007