Grčka je zemlja u čijem su kontinentalnom dijelu gradonosne oluje, tokom toplijeg dijela godine, dosta česte. Najčešći uzrok nastanka pomenutog nevremena su konvekcije uzrokovane nestabilnošću atmosfere i visinskom izdiferenciranošću reljefa. Štete od grada su, nakon mraza, uzrok gubitaka u poljoprivredi, koji se nekoliko poslednjih godina kreću u prosjeku oko 40 miliona eura godišnje. U periodu 2004-2008. godine, osiguranje je isplatilo 180 miliona eura štete od grada. Organizacija poljoprivrednog osiguranja (OGA), iz koje je proizašla aktuelna grčka Organizacija poljoprivrednog osiguranja (ELGA) na kraju ljeta 1981. godine izrazila je interes za provođenje programa odbrane od grada, u cilju poboljšanja ruralne ekonomije, pružanja sveobuhvatne usluge i podizanje morala poljoprivrednika. Prvi operativni program, zaštite od grada, primjenom metode zasijavanja oblaka iz vazduha, realizovao se u periodu septembar-oktobar 1981. godine, a od 15. aprila do 15. oktobra 1982. godine, obuhvatio je poljoprivredne površine od oko 3000 km². Program je proveden u dva nizijska područja sjeverne Grčke (prefektura Pele i Imathia-Seres-drama), kako bi se smanjila šteta od grada. Meteorološki podaci, prikupljeni tokom ova dva razdoblja, bili su temelj za izradu Nacionalnog programa odbrane od grada (E.P.CH.P.). Grčki National Hail Suspression Project (NHSP) prvi je program modifikacije vremena u Grčkoj. Pod rukovodstvom profesora Teodora Karakostasa, sa Aristotel univerziteta, započeo je realizaciju 1984. godine. Dizajniran je kao operativni, a u isto vrijeme i istraživački program zasijavanja oblaka.

Branjeno područje u Grčkoj

Ciljevi programa bili su smanjenje štete od grada, a istovremeno, proučavanje i ispitivanje termodinamičkih, dinamičkih i mikrofizičkih karakteristika oblaka koji potencijalno mogu proizvesti grad. Ovakav proizvoljni unakrsni dizajn bio je poželjan, a sprovodio se u pet uzastopnih sezona, od 1984. do 1988. godine na tri područja sjeverne i središnje Grčke, obuhvativši ukupnu površinu od oko 4000 km². Realizovan je kao primjenjena istraživanja u Regiji 1 (Imathia-Pela) i kao čisto operativna u Regiji 2 (Seres-drama) i Regiji 3 (Karditsa-Trikala). Istraživačka etapa obavljana je u prve tri godine, dok se u posljednje dvije godine vršilo potvrđivanje rezultata. Treba napomenuti da se slične operacije, obavljaju u skoro svakoj sezoni odbrane od grada, preko 20 godina. Sezona zaštite od grada u Grčkoj traje od 1. aprila do 30. septembra. Provodi se na dva područja i to: prvo područje koje uključuje dijelove prefekturama uglavnom Imathia i Pele, ali i dijelovi prefektura Pieria, Solunu i Kilkis (ukupno 2670 km²) i drugo područje koje obuhvata dijelove Karditsa, Trikala i Larisa, te mali dio Fthiotida (ukupno 2509 km²). Metodologija koja se koristi u radu je zasnovana na američkim istraživnjima i podrazumjeva zasijavanje gradonosnih oblaka srebro-jodidom iz aviona. U ove svrhe u Grčkoj se koriste, prije svega radi sigurnosti, dvomotori klipni avioni „Pajper Čejen II“. Zavisno od vrste i karakteristika oluja, vremenskih uslova i terena primjenjuju se tri različita metoda za zasijavanje oblaka, i to: zasijavanje vrha oblaka, zasijavanje baze oblaka i bočno zasijavanje. U praksi se najčešće koristi zasijavanje sa vrha. Za potrebe protivgradne zaštite u Grčkoj na raspolaganju su tri aviona, navedenog tipa, koji su opremeni sa po dvanaest avio-baklji na svakom krilu te dispanzerom sa 306 izbacivih, gorivih, patrona „AgJ“ ispod trupa. Gorivo, kojim raspolaže avion, omogućava 3,5 sata operativnog letenja.

„Pajper Čejen II“ opremljen za potrebe zaštite od grada

Navedeni avioni su vlasništvo, privatne, kompanije za modifikaciju vremena 3D s.a. iz Soluna, sa kojom ELGA, putem tendera sklapa petogodišnji ugovor za sprovođenje zaštite od grada. Kompanija, pored aviona i avio osoblja, posjeduje i vlastite meteorološke radare S-opsega sa IRIS i TITAN softverima. U sezoni je angažovano 10 pilota, koji pored Grčke stižu i iz Francuske ili Velike Britanije te 12 meteorologa. Troškovi jedne operativne sezone se kreću oko iznosa od 2,5 miliona eura. Prosječno se godišnje utroši oko 1255 kilograma materijala na bazi srebro-jodida za zasijavanje. Na aerodromu „Makedonija” u Solunu instaliran je meteorološki radar radar WSR-74S (S pojasni) od strane ELGA-e. Isti tip radara je instaliran na aerodromu u Larisi a radari su opremljeni američkim softverima TITAN za potrebe zaštite od grada. Mreža gradomjera, za mjerenja parametara grada (hailpad) ELGA-e se sastoji od 140 gradomjera. Gradomjeri su izrađeni od polistirena, debljine 2,5 cm i obojeni s razrjeđenom bijelom bojom za zaštitu od propadanja. Pored zaštite od grada u Grčkoj je 1991. godine, za vrijeme velike suše, proveden eksperiment povećanja padavina. U području Atine je pomoću aviona vršeno zasijavanje oblaka, na način kao i kod sprečavanja pojave grada, pri čemu je došlo do povećanja padavina od 20% u odnosu na višegodišnji prosjek. Ono što je još bitno pomenuti za protivgradnu zaštitu je i podatak iz medija da je u periodu 2004-2008. godine došlo da povećanja utroška materijala za zasijavanje od čak 215% u odnosu na raniji period. Navedeno ide u prilog tezi da se usljed klimatskih promjena povećava intenzitet pojave grada u Evropi. Branjeno područe od grada, u Grčkoj, je danas veličine oko 5 miliona hektara a kao stepen uspješnosti navodi se oko 50%. Počevši od 1984. godine ELGA sistematski skuplja podatke o štetama od grada. Procjena je da je osigurano oko 70% usjeva u Grčkoj. Statistička evaluacija programa pokazala je stope uspjeha od 35% do 72% u odnosu na parametre kao što su prosječni promjer zrna grada i njegova kinetička energija. Ekonomska procjena, na osnovu isplaćenih ošteta osiguranja je da su štete u poljoprivredi smanjene za 58,2%, a gradom zahvaćena područja za 30,3%. Pri tome se 95% šteta isplati u maju, junu, julu i avgustu.

Meteorološki radar sa softverom „TITAN“

Godišnje je u Grčkoj prosječno 22 dana sa pojavom grada i raspodjelom od: 13% u aprilu, 25% u maju, 26%  u junu, 18% u julu, 15% u avgustu i 3% u septembru. Još, početkom devedesetih godina XX vijeka „C. Sakiv“ je izneo podatak da je u periodu 1984-1988. godine, u odnosu na prethodni period, isplaćeno godišnje u prosjeku 47% manje štete od strane osiguranja. Uspješnost grčkog „NHSP“ programa za vrijeme ispitnog razdoblja 1984-1988. godine ukazuju na smanjenje isplata šteta  do 81%.

Operativna sala na aerodromu u Solunu
Vođenje operativnog rada

IZVORI:

  1. Nicolas R. Dalezios, Christos Domenikiotis, Nicos Papageorgiou, Dimitrios Bampzelis, Emmanouil Tsiros, Efi Kanellou, Evanthia Hondronikou, Anna Blanda, An Overview of Environmental Hazards Related to Crops in Greece, University of Thessali, Laboratory of agrometeorology, 2007.
  2. Foris, Dimitrios V.; Karacostas, Theodore S.; Flocas, Apostolos A.; Makrogiannis, Timoleon I., Hailstorm in the region of Central Macedonia, Greece: a kinematic study, Meteorologische Zeitschrift, Volume 15, Number 3, June 2006.,pp. 317-326
  3. Michalis V. Sioutas and Helena A. Flocas, Synoptic flow types associated with Hailstorm activity in Northern Greece, Bulgarian Journal of Physics 27 No 3 (2OOO) 74-77
  4. M. Sioutas, G.T. Meaden and J.D.C. Webb, Hail frequency and intensity in Northern Greece, 4th European Conference on Severe Storms, Trieste, Italy 10 – 14 September 2007.
  5. Evangelos Tsagalidis, Hailstorms in Northern Greece, Head of meteorological applications centre, Hellenic Agricultural Insurance Organization ELGA, International Airport Macedonia, Thessaloniki, GREECE, 15.05.2012.
  6. George N. Farazoulis, Weather Modification Activities in Greece, ELGA / Greece, 2007.
  7. Theodoros S. Karacostas, Neodgovorena pitanja iz aktivnosti Nacionalnog Projekta protivgradne zaštite u Grčkoj, Department of Meteorology and Climatology, Aristotle University of Thessaloniki, Greece, Naljčik 2003. (Prevod)