Olujno-grmljavinsko nevrijeme, praćeno gradom u Rumuniji je oduvijek nanosilo značajne, tj. velike štete. Najraniji dostupni podaci o pokušajima sprečavanja pojave grada, vežu se za oblast Transilvanije, još od kada je ova regija bila u sastavu kraljevine Ugarske, odnosno Austro-ugarske monarhije. Taj istorijski period dovodi se u vezu sa izgradnjom crkvenih zvonika, čija su zvona trebala da spriječe padanje grada. U modernijoj rumunskoj istoriji tj. periodu od 1973. do 1976. godine postojali su pokušaji da se, slično kao u susjednim socijalističkim zemljama, uvede organizovana zaštita od grada. Po podacima koji su danas dostupni iz medija, navedeni pokušaji su zaustavljeni direktnom intervencijom Nikolaja Čaušeskua, koji je shvatio da će svako seosko domaćinstvo biti naoružano raketama. Korištenje protivgradnih raketa u susjednim zemljama: Bugarskoj, Moldaviji i Srbiji te njihovi rezultati, privukli su krajem 90-ih godina XX vijeka pažnju rumunskih stručnjaka iz oblasti poljoprivrede, nakon čega se pristupilo izradi studije o protivgradnoj zaštiti. Na osnovu pomenute Studije je 2002. godine osnovan Nacionalni sistem za protivgradnu zaštitu i stimulaciju padavina (skraćeno Rumunski: DSNACP). Ukupna ulaganja u pomenuti sistem, do njegove pune operativnosti, trebalo bi da iznose oko 230 miliona leja (1 euro= 4,49 leja) a potpuno operativan bi trebao postati između 2014. i 2015. godine. Sistem bi trebao da obuhvati ukupno 5 centara u okruzima: „Prahova“, „Jaši“, „Vranča“, „Tamiš“ i „Mureš“. Okruzi koji se takođe preporučuju za ovaj vid zaštite su još: „Mehidinci“, „Galac“, „Vasluj“, „Buzau“ i „Maramureš“ te okruzi u pokrajini „Dobrudža“.

Ukupna štićena površina Rumunije, po završetku sistema, bi trebala da obuhvati preko 1,6 miliona hektara. U sklopu preciziranih zadataka do 2004. godine modernizovana je mreža meteoroloških radara. Pilot projekat centara protivgradne zaštite startovao je u okrugu „Prahova“ 2006. godine, kada je sa 6 protivgradnih stanica zaštićeno područje od 80 000 hektara, sa tendencijom da se ono uveća na 150 do 200 000 hektara. U rumunskoj štampi je iznesen podatak da je dostignuti stepen zaštite od grada u okrugu „Prahova“ između 75 i 90%.

Lanser u okrugu „Prahova“ Kupola radara „WSR-98D“

Drugi centar koji je pušten u rad je u pokrajini Moldaviji u okrugu „Jaši“ gdje je sa 16 protivgradnih stanica branjeno oko 200 000 hektara.

Treći centar koji je pušten u rad 2012. godine, takođe u pokrajini Moldavija, obuhvatio je 200 000 hektara u okrugu „Vranča“. Ukupna ulaganja u ovaj centar su iznosila 4,6 miliona eura, dok su štete koje je ovaj okrug pretrpio u proteklih 5 godina od grada oko 200 miliona leja. U pokrajini Trasilvaniji u sistemu je trenutno oko 150 000 hektara u okruzima „Alba“ i „Mureš“. Predviđeni godišnji troškovi rada sistema su na nivou od 8 do 10 eura po hektaru branjene površine. Budžet za 2012. godinu je odobren na nivou od 10,7 miliona leja. Do danas je u Rumuniji razvijeno nekoliko tipova lansera raketa za protivgradne stanice. U Firmi Elektromehanika iz „Ploeštija“ razvijena je raketa dugog dometa „Alfa-G“, kao i njena manja varijanta, kraćeg dometa. Po podacima iz medija cijena rakete „Alfa-G“ kreće se oko 250 američkih dolara.

Lanser u pokrajini Moldaviji, njegovo punjenje i dejstvo

 Do danas su praktično pokrivene dvije trećine od planiranih 1,6 miliona hektara te je u narednih nekoliko godina preostalo završiti planirane poslove na proširenju branjenog područja. Pored toga, za potrebe zaštite od grada, uz pomoć Univerziteta u „Krajovi“ planira se modernizovati meteorološke radare softverom „HASIS“.

Raspored radara „S“ banda

IZVORI:

  1. Constantin Şulea, Structura sistemelor de combatere a căderilor de grindină, Universitatea din Craiova, Facultatea de ingineria in electromecanică, Mediu si informatică industrială, Craiova 2010.
  2. Cristea Bocioacă, Rachete antigrindină în Prahova, Revista lumea satului Nr. 15,1-15 august 2010
  3. Constantin Şulea, Gheorghe Manolea, Sisteme informatice utilizate pentru combaterea caderilor de grindina, Universitatea din Craiova, Universitatea din Craiova, Facultatea de ingineria in electromecanică, Mediu si informatică industrială, Craiova
  4. Pǎtru Spǎataru, Niculae Marin, Complex airborne system with combined action on the conditions of risk weather phenomena, INCAS BULLETIN, Volume 2, Number 2/ 2010, pp. 114 – 117.