Francuska je zemlja u kojoj olujno-grmljavinske nepogode praćene gradom nanosi značajne štete, naročito u poljoprivredi. Takođe, Francuska ima dugu tradiciju odbrane od grada. Na početku XX vijeka, iz Italije i Austrije, u Francusku se proširila upotreba protivgradnih topova. Treći kongres za borbu protiv  grada, protivgradnim topovima, održan je u Lionu u Francuskoj 1901. godine.  Na   kongresu   su izneseni brojni stavovi, neki i suprotstavljeni, o upotrebi tj. efikasnosti topova. Nakon Drugog svjetskog rata u Francuskoj se raširila upotreba protivgradnih raketa sa eksplozivom.

Protivgradni top sa početka XX vijeka
Protivgradne rakete iz 1950-ih

Francuski general ”Rubin“ je 1948. godine konstruisao prvu protivgradnu raketu, koja je nosila reagens  na bazi srebro-jodida do visine od 1 000 metara. Od 1952. godine u jugozapadnim područjima Francuske, na površini od 60 000 km2 vrše zasijavanje oblaka prizemnim generatorima u kojima se spaljuje otopina srebrnog jodida u acetonu. Ovakav, „šarolik” način rada, praktično se zadržao do danas, sa različitim stepenom uspješnosti i zadovoljstva korisnika. Protivgradna zaštita u Francuskoj danas je organizovana kao djelatnost udruženja na regionalnom nivou. Nosioci rada u udruženjima su uglavnom veliki poljoprivredni proizvođači. Programe finansiraju individualni poljoprivednici i njihova udruženja. Najznačajniji predstavnik takvih udruženja je svakako „ANELFA“, neprofitabilno udruženje, koje funkcioniše od 1951. godine. Udruženje vrši protivgradnu zaštitu u četiri regiona Francuske u pokrajinama: „Ariege, Ušće du Rone, Šarant, Šarant Primorski. Šer, Dordonja, Drom, Gornja Garona, Gers, Žironde, Loir i Šer, Pirineji Atlantski, Visoki Pirineji, Vokliz i Landes“. Mreža protivgradne zaštite „ANELFA-e“ pokriva  više od  40%  profitabilnih  voćnjaka  u  Francuskoj. Rad  se  zasniva  na upotrebi ručnih prizemnih generatora, koji sagorijevaju  smjesu  otopine  1%  srebro-kalijum-jodida u  acetonu.  Mreža  prizemnih generatora se stalno proširuje, tako da je 1995. godine na području od 40 000 km² bilo raspoređeno 467 generatora dok je danas na 66 000 km² raspoređeno 650 generatora.

Kartografski prikaz zona sa povišenim rizikom od grada u Francuskoj
„ANELFIN“ prizemni generator

Za rad sa generatorima obučeni su dobrovoljci. Mreža „ANELFA-e“ se uključuje po najavi od „Meteo-fransa“, 3 sata prije nailaska gradoopasne oblačnosti. U sezoni,  od aprila do oktobra, prosječno je radnih 20 dana sa po 10 sati.

„ANELFINA“ mreža gradomjera
„ANELFINA“ mreža prizemnih generatora

U sezoni se utroši oko 740 kilograma srebro-jodida. Za mjerenje rezultata rada u Francuskoj je od 1971. godine do danas u mreži gradomjeramjera veličine 55 000 km² postavljeno 1100 gradomjera. Uspješnost rada u „ANELFA-i“ procjenjena je na 42% a tehnologija prizemnih generatora je 1990-ih godina proširena na Mađarsku i Hrvatsku. 

Tokom 70-ih godina XX vijeka vršeno je eksperimentalno zasijavanje oblaka srebro-jodidom iz aviona. Kompanija „Air Alpi“ u saradnji sa „ACMG“ (Udruženje Garone za klimatske prosjeke), nudilo je raznim sindikatima vinara Francuske (Burgundija, Šanse du Rhone, Savoja) usluge pomenute vrste ali nije došlo do veće primjene pomenutog načina zasijavanja.

Avion „Air Alpa“ Protivgradna stanica u „Savoji“
Raketari u „Burgunji“ i raketari u „Gaskonji“

Što se tiče upotrebe protivgradnih raketa u Francuskoj, one se koriste od strane više udruženja u  više francuskih  regija. U pokrajini  „Gaskonji“  postoji  udruženje za  zaštitu  od grada na području „Bas-Armanjak Lomanža“. Udruženje raspolaže sa 127 protivgradnih stanica sa kojih se u prosjeku ispali oko 350 raketa malog dometa. Budžet Udruženja u 2000. godini bio je na nivou 23 000 eura.

Način dejstva francuskih raketa

U departmanu „Savoja“ u regionu „Rona-Alpi“ postoji udruženje koje raspolaže sa 70 protivgradnih stanica. U regionu „Burgunje“ funkcioniše Sindikat odbrane od grada „Louhans“, čije su članice opštine: „Šapel Nod, Branž, Brijaj, Bantanž, Montrevil, Sornej, Louhans i Šateaureanud“. Godišnji budžet Sindikata je 11 600 eura i služi za nabavku protivgradnih raketa po cijeni od 133, 71 eura po komadu. Po izjavama datim medijima u ovom Sindikatu je u toku proces zamjene starih raketa, punjenih eksplozivom, sa novim raketama, punjenim kalcijumovim higroskopskim solima.

Kartografski prikaz područja u Francuskoj u kojima se koriste protivgradne rakete
Protivgradne rakete francuskog proizvođača „Lakroa“

Pored prizemnih generatora i protivgradnih raketa u Francuskoj su u upotrebi i protivgradni topovi.  U udruženju,  koje djeluje na  području „Tarna“ i „Garone“  u  upotrebi  je  20 protivgradnih topova. Topovi su belgijske proizvodnje i kupljeni su po cijeni od 42 000 eura po komadu. Ono što je zanimljivo je  to  da  postoji i  udruženje protiv  upotrebe protivgradnih topova sa preko 1000 članova koje je osnovano u cilju zabrane rada protivgradnim topovima iz razloga što isti proizvode enormnu buku.

Protivgradni top u „Garoni“

IZVORI:

  1. Jean Dessens, A Physical Evaluation of a Hail Suppression Project with Silver Iodide Ground vurners in Southwestern France, Journal of applied meteorology, Volume 37, December 1998.
  2. Jean-François Bethoumieu, Koncept zasijavanja baze oblaka mamcima sa higroskopskim solima – Kako provjeriti njegovu valjanost poznavajući prirodnu promjenjivost grada?, Naljčik 2003. (Prevod)